SRĐ

PAD REPUBLIKE DUBROVAČKE

98

Priča se, da su vrata bila zatvorena a pred njima da ga čekahu dva clana Velikog Vijeća. Prednja hoće, da je Lauriston zapitao samo da mu pokrijepe ишогепе ijude; ali da uz vrata, jednom otvorena, Francuzi prevarno zapremiše grad. Istina je, da su Napoleonovi generali imali neke čudne pojmove o tuđoj vlasnosti, slijedeć u tom primjer svoga gospodara. ipak nek nam bude dopušteno, da sumnjamo o potrebi kakve prijevare, kad je poznato, da je francuska književnost bila već udomila kod nas ideje one filozofije, na kojim se temeljio veliki francuski prevrat, te stekla im pristaša i među samom vladajućom aristokracijom, koji su gojili prevarnu nadu, da će ulaskom francuskih četa zavladat sloboda, bratimstvo i jednakost u smetenom gradu. Kako se teško prevariše, najbolje nam svjedoči povjest onih kobnih dana. Ona nam priča, da je francuska zaprema imala za nas najtežih posljedica, što se zamisliti mogu, prouzročiv ruske i crnogorske napadaje, opsadu grada, opustošenje okolice, koja se cijela do malo pretvori u živi plamen, a udobni gospodarski dvorci kao i proste seljačke kolibice u gomile ruševina, poškropljene suzama i krvi! u jednu riječ uništenje svakog našeg dobra, preUroriv i brodove naše, to osobito sredstvo dubrovačkog bogatstva, u gruškoj luci i na gruškom škaru, u hrpu pepela, što vjetri raznesoše bez traga. Sto je poslije nastalo, dobro je poznato. Stare udobnosti i starog blagostanja nestade ; bijeda i siromaštvo sve poplavi, te negdašnje vesele igre i zabave našili otaca, u kojim se odigravahu mir, blagost i sloboda, zamijeni na opuštenim obalama vojnička bahatost i ubojiti zvuk oružja novih gosta, teških gospodara. I tako je nakon trinaest dugih stoljeća na 28. maja 1806. dubrovačka samostalnost iščezla, a progiasom pribivenim po kutovima smetenog grada javi Lauriston, da ga uzimlje u posjed na ime i po naredbi Napoleona I., cara Francuza i kralja Italije, kako se onda taj iznimni čovjek zvao. Dubrovnik u teškim vremenima nastalira nakon strahovite katastrofe, vremenima kušnje i žalosti, pretrpio je sve jade