Ženski pokret

Oko osnivanja » Udruženja jugoslovenskih domaćica« u Sarajevu

Sarajevski »Ženski pokret« nekoliko godina pozivan, da osnuje u Sarajevu društvo Univerzitetski obrazovanih žena odgađao je to smatrajući da toj organizaciji u ovoj sredini još nije vrijeme. Na ponovni poziv centrale Univerzitetski obrazovanih žena u Beogradu pre godinu i po pristao je napokon i organizovao sa mnogo truda spomenuto udruženje akademičarki (kojih ima 100). Smatrajući dakle tu organizaciju svojim djelom »Ž. p.« misli, da je donekle odgovoran za njezin rad i povrgava kritici njenu akciju oko osnivanja »Udruženja jugoslovenskih domaćica« u Sarajevu. Udruženje univerzitetski obrazovanih žena u Sarajevu sazvalo je o. g. sve svoje članove i pretstavnice ostalih društava na konstituirajuću skupštinu novog društva »Jugoslavenska domaćica« kojem je cilj i program rada naveden u članku otštampanom u »Jugoslavenskom listu« 14 decembra o. g., a kojega u cijelosti donosimo: »OSNIVANJE UDRUŽENJA JUGOSLAVENSKIH DOMAĆICA Jedna lijepa akcija Udruženja fakultetski obrazovanih žena u Sarajevu Zadaci udruženja Jugoslavenskih domaćica Za uljepšavanje kućnog i obiteljskog života Sarajevo, 13 decembra. Udruženje fakultetski obrazovanih žena u Sarajevu pokrenulo je akciju, da se u Sarajevu osnuje glavni odbor udruženja jugoslavenskih domaćica. U tu svrhu sazvana je osnivačka skupština za subotu u 6 sati na večer u sali Narodnog univerziteta. Cilj je ovog udruženja da što veći broj ženskih lica udruži za rad na nacionalnom, prosvjetnom, socijalnom, zdravstvenom, ekonomskom i kulturnom polju. Zatim da radi na ULjEPŠAVANJU I PODIZANJU KUĆNOG 1 OBITELJSKOG ŽIVOTA. Da podiže u svakoj prilici kulturni, moralni i socijalni niveau u narodu, da se stara o prosvjećivanju žene i ženske omladine; da radi na zaštiti matere i djeteta i čuvanju narodnog zdravlja; o čuvanju narodne nošnje i unapređenju kućne industrije. Među ostalim cilj je ovog udruženja da svoj rad prenese na selo. Prije osnivanja glavnog odbora ovog udruženja u Sarajevu, uprava udruženja fakultetski obrazovanih žena u Sarajevu preko

svoje pretsjednice g-đice Vide Čubrilović, osnovalo je već nekoliko odbora u provinciji tako na pr. u Fojnici, Brđanima (srez ljubićski), Bos. Šamcu, Crkvini (srez brčanski) i Višegradu. Time je učinjen pokus, da se vidi na kakav će odziv naići ova ideja na našem selu i provinciji. Pokus je uspio, jer se utvrdilo, da i naša seoska žena ima smisla i da je dozrela i stekla smisla za stvaranje jednog ovakvog ženskog društva. Stoga je udruženje fakultetski obrazovanih žena odlučilo da nastavi započetim radom i da u Sarajevu pored glavnog odbora osnuje i mjesni pododbor udruženja jugoslavenskih domaćica.« Tom prilikom je Ž. p. preko svoje pretsjednice protestovao: 1) protiv ove vrste rada Univerzitetski obrazovanih žena; i 2) protiv osnivanja ove petnaeste ženske organizacije u Sarajevu (koje ima svega 75.000 Stanovnika). Ad 1) Ž. p. protivi se ovom radu U. o. ž. što to udruženje smatra potpuno profesionalnim, sa programom jedinstveno sastavljenim za cijeli svijet, a koji program u glavnom obuhvata: a) međunarodno upoznavanje kulturnih tekovina, da bi se stvorilo međunarodno pacifistično raspoloženje; b) poticanje žena sa univerzitetskom spremom za naučan rad: pribavljanjem literature, omogućavanjem naučnih putovanja, olakšavanjem publikacija itd.; c) podizanjem kulturnog nivoa naroda svojim naučnim radom; i d) staleškom zaštitom akademičarki. Ni u kom slučaju se sarajevski Ž. p. ne može saglasiti s tim, da organizacija žena, koje su stekle najviše stručno znanje— a s tim pretpostavljamo i dovoljno iskustva kako je DILENTANTIZAM NAJVEĆA OPASNOST ZA SVAKI OZBILJAN RAD da takva organizacija potpomaže neku žensku akciju koja misli dobrim riječima, obećanjima i sentimentalno humanim raspoloženjima podići našu zaostalu seljanku, ili ekonomski zarobljenu građanku (radnicu u fabrici ili u kući). Ekonomska i zdravstvena, prosvjetna i starateljska pitanja grada ili sela mogu da se riješavaju samo zakonskim putem (to tek moraju da znaju akademičarke), a zakone treba da stvaraju samo ljudi (žene i muškarci) sa maksimalnom, odgovarajućom stručnom spremom.

DECEMBAR 1934

ŽENSKI POKRET

129