Književne novine

OGIST KORNI

Kari Marks . i Fridrih Engels

(>Naprijeđ«, Zagreb, 1960.)

Pre otprilike gođinu dana pojavila se u našim knjižarama knjiga koja. je iako je ime mjenog autora dotađa bilo skoro sasvim nepoznato našim čitaocima, svojim nesumnjivim Kva„ Htetima skrenula na sebe pažnju na-

še javnosti. To je bio prvi tom jedne

obimne stuđije o misaonom razvitku Karla Marksa, i Friđriha Engelsa od Ogista Kornija, profesora Kulturne Istorije na Univerziteta »Aleksanđar Humbolf« u istočnom Berlinu, U nje» mu sm bile obuhvaćene gođine dečaštva i mlađosti ova dva tvorca

naučnog socijalizma kao 1 razdoblje kađa, su pripadali hegelovskoj levici (ođ 1818/1820 do 1842. gođine). Ovog leta izišao je iz štampe i drugi tom ove stuđije u kome se govori o Životu i rađovima Marksovim i Engel sovim m vreme izlažemim MBainskih novina i FYramcusko-nmemačkih godiHnjJaka {odi 1842. đo 1844. godine), Ono što pre svega treba istaći jeste da ova Knjiga nije kompilacija. rađena prema svemu omom 'Što se O ovome u marksističkoj literaturi mo.Klo pročitati, nego jedno wistinna originalno đelo koje nam pruža dosađa najsistematskiji 1 najiserpmiji prikaz Marksovih 1 KEngelsovih iđeja, iz đoba kađa su tek izgrađivali svoj pogleđ na svet. Komi je izvanređam poznavalac njihovih ramih rađova i njegova osnovna koncepcija čini da se mogu lako razumeti mnoge stra, nice koje običnom čitaocu jzgleđaju nerazumljive, pa i protivrečne. Po njegovom mišljenju, Marks i Engels

su, u fežnji đa svoju mišao učine

' to 'đeIotvornijom, uzeli učešća, čim

#

int“ wa to ukazala prilika, u politič-

“koj borbi što ju Je vođila memačk&

VWberalna buržoazja za „ostvaremje svojih klasnih interesa; samo šta su on, kao đemokrati, ođ samog početka svoje publicističke đelatnosti postavili sebi kao cilj đa branc »ne specifične inierese buržoaske klase već mnogo općenitije interese maro đa«. U iđeološkoj borbi, koju su vođiHi u člancima i rađovima štampanim u Rajnskim novinama, Nemačkim godišnjacima, Dvađeset i jednom arku iz Bvajcarske, Svajcarskom republikancu, Francusko-nemačkim go đišnjacima kao i U onima koji 5U ostali u rukopisu (Marksova Mritika Hegelove PFilozofije prava) oni se nisu, kao stali Mlađohegelovci, zadovoljavali teorijskom Kritikom reakci-

KNJIŽEVNE NOVINE

“ onarnih institucija svoga Wwremewas vweć su išli za tim da se te »imstitu„ cije đoista ! ukinmu«. Ovaj put, kada se njime pošli, morao ih je ođvesti

i od demokratskog liberalizma komu nizmu, a time i raskiđu čak i 5 naj-

rađikalnijim predstavnicima ondašnje memačke buržoazije.

Međutim, ono Sto MKornija istiće među ostalim autorima je ne samo duboko razumevanje ranih rađova Marksa i Engelsa nego i izvrsno po" znavanje nemačkih prilika i filozof“ skih, političkih i iđeoloških strujanja onoga. vremena. U knjizi su Kritički prikazani gotovo svi iole značajniji članci i knjige koji su w ma Kkavoj vezi s njihovim đuhovnim- razvojem. wažnijim rađovima i pismima WVajtlingovim, „Hesovim, Bakunjinovim, Fojerbahovim, „Rugeovim, fon Štajna, Bruna Bauera i ostalih Mlađohegelovaca kao i mnogih drugih pisaca onog doba posvećen je veliki deo knjige. Pisac je uz to prikupio mnogobrojna đokumentaz, koja rasvetljavaju razne političke inmtrige lito sa ih pleli pruski wlastodršci da, bi onemogućili javnu delatnost Markša i Pmgelsa., Uopšte wva. bi Knjiga mogla đa služi kao priručnik svima. koji se bave izučavanjem života i rađa Marksa i Engelsa pre nego što će razviti svoje učenje o dijalektiče kom i istorijskom materijalizmu i nawučnom. socijalizmu i velika je šteta što uz iscrpnu bibliografiju, koja se malazi na kraju Knjige, nije đat i registar pojmova i imena.

Knjigu je preveo dr Milivo] Me» zulić.

Aleksandar A. Miljković * NAB8DAN PAŠTĆ

Savremena država

(•Kuliura«, Beograđ, 1960)

Razvoj društveno-ekonomske i po Titičke prakse ima kod nas i na teo» vijskom planu, naročito tokom posleđnjih gođina, vrlo, vrle zapažene rezultate. Sveđoci smo, naime, sve organizovanijih napora — i autora + izdavača — ma afirmisanju političke literatnre i, kroz to, stimuliranja razvoja političkih nauka. Poređ ostalog, u sklopu ovih činjemica „,neđav” no objavljenoj knjizi eseja dr NajGana Pašića pripada posebno mesto.

Značaj knjige »Savremena državac jeste, pre svega, u tome što ona na jJeđan vrlo upečatljiv i dinamičam način raspravlia o ulozi, funkcijama i MWWarakteristikama, različitih tipova državne organizacije u savremenom društvu. Uspešnost obrade ovog Slošenog i danas veoma aktuelnog pita» nja autor je postigao zahvaljujući, između ostalog, preciznom sadđržimskom. sfrukturiranje kategorija i procesa čije se interpretacije podđu„ hvaftio. Autor u razmatranju Osnovnog problema i U istraživanju i otvaranju brojnih posebnijih vidova osnovnog problema polazi od isku> stava i rešenja jugoslovenske Pprak» se i jugoslovemskih teorijskih dostignuča. .

U knjizi »Savremena država. dr Najđan Pašić objavio je svoju poznatu stuđiju »Birokratija, njena društvema priroda i savremena uloga« i eseje »Etatizam i mođerna drža.va«, v„Parlamentarizam đanas«, »Centrali-

— A, TO JE IRAN... RADI U EHSPERIMENTALNOM CENTRU ZA ISPITIVANJE VASIONE. 518

Lorenc&.

zam + decentralizacija«, "Demokratija

i savremeno društvo Militarizam juče, danas, suftra«, »>O međunarodnim reperkusijama etatizma«, »Jedan pogled na, ulogu dvžave u merazvijepim zemljama« i »Novi oblici javne svojine u zapadnim izemljama«. Poređ aktuelnosti tema, vrednosti knjige »Savremena država« doprinosi wisoka teoretičnost tekstova, #utorov izrazito humanistički stav |! stroga Klasifikacija činjeničkog materijala, FE.._. * BLAGOJE KROJIĆ Gradilište (»Minervya«, Subotica — Beograd, e 1960.)

Prva Kojićeva Knjiga bila je zbirka, ·priča »Moj drugi prijatelja, To su wglavnom bile priče kratke, sažefe, mabijene iskustvom, pune evokacije i neđorečenog a maslučenog. Jednom rečju, bliže životu nego mmetnosti. Takve priče, „poznate kao poseban rod wu anglo-saksonskom svetu, kod nas skoro đa 1 nema. Naši đDmisci znaju mnkratko da ispričaiu jeđan do” gađaj, ali to nije Kratka priča, jer w njoj je sve rečemo, sve dovršeno, sve su limije izvučene, sve je zao Trugljeno. f

(w svojim pričama Kojić je done jeđan nov ukus, sličan onom koji je proslavio Mareka, Hlaska. Ali Kojić je, mađa je kratka priča, ćini mi se. pravi izraz njegovog talenta, hteo da se. ogleđa i na romanu. Tma, m našoj Mnjiževnoi atmosferi | težnje đa se pripovetka potceni i sbhvafanja „da vwreo pisac freba da bude romano-

· pisac, Možđa je tome podlegao Kojić

i napisao ovu Onžu proza od oko 150 strana. Za pređmet svog romana uvreo je sređinu koju on dobro pozaafe: Jeđno gradiliške »na fterenu«

ZZZZŽZ..

(a a

KI _

<:

pozz

i zbivanja na njemu u zimske dane,

mw trenutku kađa se radnici bune što'

ma vreme nisu snabđeveni ogrevom i stoga građilištu preti anarhija. MWeći deo dobrih osobina Kojića pisca kratke priče sačuvao se i u ovom romanu. A došle su i neke nove osobine: veća wmefaforičnost stila. Ali za roman je potreban jedan zamašniji intelektualni mapor. Taj na» por ne ogleđa se samo wu iznošenju jednog problema, jer u ovom roma nu ima problema. Problem je, naprimer, preobražaj omih koji bez oduševljenja đolaze u ovu sređinu, 8 docnije osete nemogućnost, đa se wrate selu i svojoj oranljci. Međutim, to ne može da iscrpi intelektualni plan romana, koji je neophođan. „Treba

JE BAČENA!

— GOSRODO OPFICIRI, DOSTA SA UPLAĆIVANJEM, KOCKA

pokazati me samo vadnje i težnje ljuđi, nego i odđraze tih rađnji i te» Ženji m njihovim glavama, treba ras» presti psihološki život tih ljuđi.

Kojić je prikazao jednu grupu ljuđi i impulse koji wlađaju njihovim egzistencijama, ali je to sve lo na planu mutnih težnji, prkosa, sitnih interesa, „Glavne ličnosti su vešto upletene w niz međusobnih ođnosa, ali su sve siromašne svojim unntrašnjim doživljajima. Jedini intelektu„ alac u toj sređini, rakovođilac građilišta, ne razlikuje se mw iome od svojib rađnika. „Kojić je pokazao meku žŽurbu u vođenju radnje i prikazivanju promenz w života svojih junaka, a trehalo je sve to razvijati s večom „produbljenošćn njihovih unpvpftrašnjih doživijaja.

Kojić je stvorio dva đela · koja šveđoče o njegovom izvornom i meo» hičnom taleniu, Od neđavna pisac, ovaj radnik, šofer (u njegovim delima, se jasno viđi njegovo zanimanje) koji nema mnogo uslova đa piše, po stigao je zadivljavajuće rezultate. Ali on frebs đa ima još wiše ambicijeStoga ma mjemn sada leži izbor: da se vrati kratkoj priči, wu. kojoj je pOstigao weći uspeh, ili đa mastavi mn putu psihološkog i intelektualnog obogaćenja svog izraza u većim formama, D..M« ž. Li

ZVONIMIR MAJDAK Tip na zelenoj lhvadi (»Matica srpska+*, Novi Sad, 1960,)

Prva, gbirka Zvonimira, Majđaka sa” stoji se iz dva međusobno prilično različita ciklusa, ođ kojih je prvi — »Čaga u ecvijeću« — svakako in“ teresanmtniji i Karakterističniji za mlađog pesnika, Majđak se smelo prihvata uloge pesnika današnje omlađine, obuhyaftajući svet mlađih integralno, bez poze, i mastojeći da, svoje reči slije u ritam sličan svako~> dnevnom žamoru i džezu. Od še pri tome obilno Koristi jeksikom agroa, koja, ako još nije našla svole mesto u rečnicima i literafuri, unosi u sti» hovou puno &vežine i svojom uličnom obojenošću i »frajerskom« enigmatičnošću doprinosi stvaranju auientičnog ambijenta igramki i bioskopa. Možđa nisu sve pesme ovog ciklusa uspele (neke ođ njih, kao »Frajerski nokturno« ili »Šta ću tamo kađ memam love« deluju otužno i wwlgarno), ali Majđak se njim predstavlja kao pesnik Kkoji je našao svoj put i magoveštava individualnost koja se izdvaja iz jednoličnog hara naše najmlađe poetske generacije. ;

U drugom, „preverovski intoniranom geiklusu »Mrletka, razbita od kiše« pesnik je ozbiljniji, dublje za“ hvata probleme i pesme ovog ciklusa, kao celina, potpunije su i sre đenije. Aji tu se, istovremeno, pe» snik već približava drugima, manje Je samosvojan i ne ističe se tako iz” razito na pozađini aktuelnih Književnih struwujanja, Ipak treba istaći da pojeđine pesme ovog ciklusa »Ekspresi« »Subotas, >Večernjit sati« i još neke — predstavljaju madizrelija ostvarenja ove zanimljive zbirke.

Ivan Šop

— DAME 1 GOSPODO, KRALJ ANUCE DOLAZI!...

\

RENE MAGRIT: PERSPEKTIVA DAVIDOVE » MADAM REKAMIJE«

Nin au ari ar u IA III area SARADNICI „KNJIŽEVNIH NOVINA“

U 1960.

U toku 1960. godime wu »Književnirn. novinama svoje književne i likovne priloge objavilo je preko 360 autora i to: hi

Albahari Melvi, Alečković Mira, Andrić Dragoslav, Ambrozić dr Kotarina, Aranđelović Vjadimir, Ašanin Mioctirayg.

Bajić Nada, Banjević Mirko, Bećković Matija, Berat Jan, Berberski Slobodan, BihaljiMerin Oto, Biskupljanin Mile, Blagojević Desimir, Bobić Ljubimka, Bogdanović Stanojlo, Bogojević Slavoljub, Bokši Besim, Bojadžić Aleksandar, Boljka Janez, Borisavljević Miodrag, Borko Božidar, Bort-Vela Hose, Brašanac dr Čeđomir, Brežnik dr Pavel, Bulatović Božo, MBulajić Stevan, Bunjac Vladimir.

Cengle Franc, Cesarić Dobriša, Crijenjak „Vjekoslav, „Cunđrić Valentin, Cvetković Petar, Cvetković Vita, Cvijetić Ljubomir.

Čelebonović Marko, Čerkez Vladimir, Čokljat Božo, Čolak Tode, Čolović Milojko, Čudđina Marija.

ČĆČemalović Emira 'Dam Dijana, Damnjanović dr Milan, Debreceni Jožef, Debenjak Hiko, Deđić Arsen, Dijana Srečko, Dilevski Mlađen, Dimitrijević Milo, Dimitnovski Tođor, Dizdar Mak, Dobrašinović Golub, Drobnjaković Vera, Dujović Jovan.

Đonović Jamko, Đorđević Mila, Đurđević Miodrag, Đunić dr Miloš N., Đurović Žarko.

Džamonja Dušan, Džunić

Sltobodam.

Pilakovac NLijerka, PYilipović Frida, Flis TIrma, TPlora đr Radu, Fogl Ivan, Foht dr Ivan, Fotez dr Marko, Fras Slavko.

Galogaža Slobođan, Galović Olivera, Garašanin Slobodan, Gastani Ađem, Gavela Đuro, Gligorić Velibor, Glišić Milija, Gluščević Zoran, Gođevac Ivan, Gorjan Zlaikko, Govedarović Predrag, Grbić Dragoslav, Grickat Irena, Gvozdanović Mirjana,

Hadžić Fadil, Hegeđušić Kr• sto, Horvat Božo, Hristovski Alek» sanđar, Hromadžić Ahmet.

I1ić Dušan, Isaku Murat, Isakov Đorđe, Ivanovska Nada, Ivanji Ivan, Ivković Milica.

ganković Milorad, Janković Vida, Jančić Olga, Jeremić-Cibe A> leksanđar, Jeremić Dragan M., Jeremić Ljubiša, Jevtić Borivoje, Jevtić Miloš, Jocić Ljubiša, Joeimović Rađosav, Juvan Janez, MTovamović Millvoje, Jovanović Raško, Jovanović Zoran M., Jovanović Živorađ P., Jovanovski Meto.

Kabiljo Simha, Kapor Momo, Katanić Marko, Katunac Miroslava, Kitanovič Branko, Kolundžija Dragan, Konfino dr Žak, Kostić Aleksandar, Kovačević Božidar, Kovič Kajetan, Mozomara Ljubiša, Koš Erih, Krakar Lojze, Kramberger Marjan, Kregar Stevan, Kreft dr Bratko, Kreše Niko, Krklec Gustav, Krković Momčilo, Krnjević Vuk, Mrstić Jelena, Kršić Bogđan, Kuič dr Ranka, Kulenović Tvrtko, Kulundžić Zvoni” mir, Kušan Ivan.

Lađan Tomislav, Lalić Ivan, Lalić Mihailo,. Lazić T.aza, Lazić Zika, Likar Franjo, Lubarda Petar, Lu-

kić Nada, Lukić Velimir. Ljubibratić Drago, Njubnković Jovan,

Mađarević Vlado, Mađer

Miroslav 8., Majer Vjekoslav, Makarevič Svetlana, Maletin Kačuša, Ma» nas Branko, Mahdić Svetislav, ManoZisi Đorđe, Manojlović Todor, Marinković Nađa, Mariković Sveta, Marković Boda, Marković Mihajlo, Marko» vić „Nađeždđa, Marković Slobođan, Martinović Voja, Matić Dužan, Mehmeti Din, Mekuli Đsad, Meljanicki Nikola, Merlak Milema. Mićović Dra-

Bandić Miloš IT, .

60IN1

gubim, „Mihalić Slavko, Mihailović Radmila, Mikulić Mario, Milačić Bo~. Žo, Milankov Momčilo, Milisavac Žiwan, Milošević Predrag, Miljković Branko, Minderović Čeđomir, Minderović Zora, Mirković Ljiljana, Miriš Diško, Mitrić Nebojša, Mitropan Petar, Mitrović Dragan, Mišić Aleksancar, Mišić Nikola, Mlađenović Tana= sije, „„MJađenović „Živomir, Murtić Fdđo, Musić Srđam, Mužijević Pera,

Nejman Aleksanđar K., Nikolajević Dimifrije, Nikolić Danilo, Nikolić Dragan, Nikolić Jovan, Nikolić Rađe, Ninkov Radovan.

Olujić-Lešić Grozđana, Oljača Mlađem.

Pajić Peta, Palivestra Predrag, Palavestra Vlajko, Pandžo ŠuKkrija, Panić-Surep Milorad, Pandđurović Sima, Pavletić Vlatko, Pavlović Brato, Pavlovski Jovan, Pecarski Vojislav, Peič Branko, Petković Mile= na, Petranović B., Petronić Vladimir, Petrić Vladimir, Petrović Aleksandar, Petrović Veljko, Petrović Zo» ram, Perović Lcpa, Perović Milivoje, Perović Puniša, Pešić Dušan, Pešić" Radivoje, Pitović Vladimir, Plančić Juraj,.. Pogačić Vladimir, Polovina Pero, . Popović Bogdan A.; Popović Đorđe, Popović Slobodan, Popović Srđa, Predić Rade. Predić Vladimir, Prelih Emil, Prerađović Nikola, Pri> ca Čeđo, Prica Zlatko, Prnjaž Bran> ko, Protić Bata, Protić Predrag, Protić Stojan, Pušonjić Boško, Puvačić Dušam.

Rađičević Branko V. Ra dičević l,jubomir, Rađović Borislav, Raičković Stevan, Rajković Radđomir, Rajze” Nikola,' Rakočević dr Milan, Ranković” Milan, Ražnatović Mihaj10, Ređep Draško, Risimović Boško, Ristić Dušan, Ristović Aleksandar, RBogel) Albin, Ršumović Ljubivoje.

Sabijak Tomislav, Samardžić 'rrifko, Samec Smiljan, Savić Dragan, Savić Tihomir, Barajlić Izet, Sarić Branko, Savinšck Jakob, Selaković Milan, Selimović Meša, Sijarić Ćamil, Simić Vladimir, Simović T.jubomir, „Simović Ranko, Slana P'iramce, Slaviček Milivoj, Soretić Feđa, Spacal Lojze, Spasić Ljiljana, · Spasić Ljubisav, Srbinović Muladđem, Stanković Mile, Stanković „Milić, Stančić Miljenko, Stamatović Miodrag, Stamenković Vladimir, Stanović Vojislav, Stardelov Georgije, Stefa nović „Milica, Stefanović Mirjana, Stefanović Pavle, Stevanović Borivo> je, Stevim-Novak Nada, Stojanoviće Sip Dragoslav, SBiojanović Jugana, Stojanović Mihajlo, Stojšin Vladimir.

Šalgo Juđita, Šantić Slavko, Šćepanović Branimir, Šćepanović Blažo, Šehu Maksut. Šešum Tedom, Šijaković Miodrag, Šimić StanisjaVa Sukrelji Azem, Šolmcn Branko, Šoljan Antun, Šop Ivan, Šotra Branko, Štefan PFlorika, Šteković Luka, Šujics Božidar,

Tahmiščić Husein, Tarijević Marija, Tartalja Ivo, Tautović Radojica, Timotijević Božidar, 'Titomijević-1}Hć Branka, Tišma Aleksandar, Tođorović Gordđansn, Tomičić Zlatko» Točanac Vasilije, Trajković Nikola, Trebotić Martin, Trifković MBHisto, Trifunović Vesna, Turkoni Serđo.

Ugrinov Pavle. Urošević vlado.

Vartehbeđijam Miodrag. Vasić Pavle, Vasić Petar, Veličkovič Vladimir, Vereš Saša, Vidović Žarko, Vitezica Vojin, Vlašić Draginja, Vlatković Dragoljub, Vojvodić Rade, Vozarević Lazar, Vrecki Andrija, Vučić Katarina, Vučo Aleksandar, Vujčik Tereza, Vukićević Velimir, Vuković Siniša. 8

Zabarov Lav, Zelinski Zorić Pavle, Zobec Petar. ,

Zalica Miodrag. Živković PCI na, Živojinović Branjmir.

Alias,

. CO -LUsa um I IRNIK munara ——

“a NE