Nova Evropa

Ктотаст бофштпе 1919, Као !ттахћа ттупја ртеша svemu zapadnome, pa bilo to kultura ili moda, Pobeda: Ruske Revolucije za nješa je pobeda marodne ruske misli nad samoderžavstvom, u kojem Pilnjak vidi utelovljenu zapadnjačku nadvladu nad Rusijom, Osovina romana je porodica kneza Ordinjina, u kojoj Pilnjak crta dekadeninu rusku inteligenciju, koja je mnogo slična porodici Karamazova Позфојетзкоб, jer ima i u toj porodici Aljoša — komunistkinja Natalija, Pilnjakova kronika o »Rusiji, Revoluciji, oluji« nastavlja se u njegovim pripovestima o daljnjem razvijanju Revolucije, koje je sakupio u knjizi »Smertel!noje manit« (1922), u kojima počinje nov perijod Revolucije: iza burnih godina dolazi mir, iza herojizma revolucijonarnih 50dina dolazi sitni rad, Pilnjak ne žali za prošlošću; i suviše je dobro razumeo bitnost Revolucije a da bi u njoj mođao videti зато kaos i besnjenje narodnog gneva, On vidi dakle nastavak Revolucije u dnevnom, običnom radu, u grozničavoj izgradnji no“об svela na razvalinama, kao i stvaranja novih uveta za život, Pilnjakov stil je preinačen stil Bjelog: konstrujisan na elementima narodno jezika, i na vlastitim slikama autora, koje izgledaju kao razjašnjenja, napomene, ili uvod, Pilnjakova slika je uzeta iz dnevnog života, to su novinarske lokalne vesti, kojima Pilnjalc samo daje sasvim nov izraz: najobičniju sliku menja u nešto nerealno, a ta nerealnost čudnovato kontrastuje s narodnim 60vorom, i stvara jednu nesuvislu celinu,

Drugi prozajist Revolucije, Vsevolod Ivanov, član je škoje Braće Serapijonova, literarnog društva prozajista, vrlo različitih. ali koje sve vezuje jedam nazor o formi današnje proze. Serapijonova Braća najveću težinu polažu na radnju, dinamiku, pokret, nasuprot psihologiji i analitici: žele da stvore novu prozu, različnu od stare ruske realističke proze, direktnim crtanjem Života i potpunim odbacivanjem psihologizma, Nova ruska proza, prema njima, ima da se izdradi na fabulističnosti, Vsevolod Ivanov spada u ovu grupu, — ne kao teoretik nego sa svojim delom. Prišao je toj skupini dosta kasno, kad se vratio iz Sibira u Petrograd, kao samouk, Pripovetke Ivanova, kao i njegov jedini romam, imaju samo jedno mesto radnje — Sibir; jedini njihov sadržaj jeste borba sibirskih mužika protivu Kolčaka. Ivanov Je sam uzeo udela u tim borbama, ali ne kao neki zapovednik već kao jedan od tih mužika; on se borio s istim ciljem kao i mužici, koji su branili svoju zemlju od grabežljivih Japanaca i od Kolčaka. Smatra sebe dakle čovekom iz puka, kao i Gorkij. Ali Ivanov ima jednu prednost, a to je da se rodio u Aziji, dakle je polaazijat: Azija mu je dala ljubav za boje, šarenilo, i fantastiku, Njegove tri pripovetke »Partizani«, »Oklopljeni vlak 1469«, i »Šareni vetrovi«, koje sve crtaji: revoltu mužika na granici Azije, jesu jedinstvena slika sibirskih seljaka za vreme Revolucije, Sibirsko selo, s po-

414