Učitelj

Ekonomsko socijalni položaji narod. učitelja u današnjici 605

resultatima upozna i svoje sugrađane. Glavno je da se radi, po principu podele rada a u kom će se pravcu Tad га2viti to zavisi od mesnih prilika i od lične naklonosti učiteljeve. No osim ovoga natogni učitelj je imao i jednu naročitu: bio je revnostan politički, pravilnije rečeno partiski agitator. Budući u narodu i sa narodom političke vođe su ga uznemirile i odvojile od pravog posla. Zaveden pattizanstvom često ne može da ostane veran svome pozivu i da bude pravi nepristrasni učitelj svima. Vreme u kome je narodni učitelj živeo i živi uzburkano je i haotično, te je u prošlosti zbog svojih političkih uverenja to plaćao svojim životom a u našim danima gubitkom službe.

Pa ipak mora se konstatovati činjenica да sav ovaj učiteljev počasni socijalno-prosvetni rad van škole nije učitelju u društvu dao zaslužni ugled kako kod nas tako i svugde. Njega još, iskreno govoreći, ne smatraju Za pravog inteligenta i ako mu pridaju laskava izjave. Ako ispitujemo uzrok toj čiujenici naći ćemo je da ona leži u nedovoljnom i, današnjem vremenu neodgovarajućem obrazovanju. Svi su činovnici plaćeni po obrazovanosti svojoj i obrazovanost je merilo plate. Prolesor univerziteta ima i Veći ugled i veću platu od prolesora srednje škole, aovaj od učitelja osnovne škole a učitelj opet od zabavilje. Vidimo dakle, da ugled i plata raste sa obrazovanjem. Učitelju bez višeg obrazovanja nema dostojne pomoći. Neki su tražili više obrazovanje od današnjeg, za nadzornike. Medutim učitelju je potrebnije akademsko obrazovanje nego nadzorniku, jer učitelj sprovađa vaspitne zadaike, te mu kod svakog slučaja treba čitave pedagogije. Nadzornik pak gleda samo na rezultate. Kad bi samo jedini, ili samo drugi, imali akademsko obrazovanje stvorio bi se između njih jaz. Učitelj je prema naczorniku kao umetnik prema kritičaru. Učiteljev ugled u društvu će se samo onda uzdignuti ako učitelj od svoje nauke učini dostojan sebi pedestal. To su dokazali primerom oni naši učitelji koji su kasnije otišli na Zapad da se u svojoj struci usavrše. Ali ne čekajmo samo | da nam sve drugi dekretiraju. Tražimo je sami, čitajmo “dela od vrednosti i naučne časopise, osnivajmo sreske Uučiteljske knjižnice i popunjavajmo ih savremenim delima,