Ženski pokret
ne. Žena nasuprot obvezana je pomagati mužu u kućnim poslovima i u privređivanju. Naš zakon ne nalaže ženi dužnost, da imade uzdržavati svog muža, ako nije u stanju što privrediti. To je samo njezina etična obveza, ali ne zakonska. Tako i u Austriji. Po njemačkom zakonu žena mora izvršavati muza i to po njezinim imućtvenim prilikama i privrednoj sposobnosti, ako on to ne može. I u Rusiji obavezna su oba bračna druga pod istim uslovima izdržavati svog nemoćnog supruga. Dužnost muža, da izdržava suprugu, prestaje za slučaj rastave i raspusta braka, ako je žena skrivila ukinuće bračne veze. U protivnom slučaju pristoji joj i dalje pravo na pristojno izdržavanje. Ostale institutcije ženidbenog imovinskog prava kao miraz, uzmirazije itd. u glavnom su u svim državama jednako uređeni. U bračno imovinsko pravo spadaju nadalje i pogodbe nasljedovne, kojima se sporazumno određuje nasljedno pravo bračnih drugova za slučaj smrti jednoga od supruga i zamjenite oporuke u kojima supruzi sporazumno raspolažu u jednoj te istoj oporuci sa svojom imovinom za slučaj smrti. Mjerodavna je volja stranaka. Ženi nadalje pristoji po našemu zakonu i po zakonima, koji nalažu suprugu dužnost izdržavanja žene, pravo na obično izdržavanje udovice iz ostavine za stanovito vrijeme nakon muževljeve smrti. Svrha te zakonske ustanove je, da se Udovici omogućuje, da može bezbrižno živjeti dok si nađe zaradu i dok si uredi svoje imovinske prilike.
Pravo nasljedstva preživljelog bračnog druga uređeno je u nasljednom pravu. I tu je izjednačena žena potpuno muškarcu u svim novim zakonima, što se tiče njezinog prava nasljedstva. Za položaj žene u obitelji važan je i njezin odnosaj spram djece. O tome se govori u drugom poglavlju obiteljskoga prava. Svi moderni zakoni izjednačuju i ovdje majku sa ocem, dok stariji zakoni govore samo o očinskoj vlasti. I te ustanove vrlo su interesantne i važne, ali o njima ne mogu da govorim zbog kratkoće vremena. Moja današnja razlaganja nijesu mogla iscrpljivo prikazati sve ustanove modernih bračnih zakona, niti osnovu ma i samo u krupnim crtama, kako bi se naš novi građanski zakon imao da uredi. To je nemoguće u jednom predavanju, jer je materijal odveć opsežan. Nastajala sam samo svratiti pažnju na pojedine propise, ko ji su od naročite važnosti za bračnu drugaricu. Nekoji momenti sile nas na razmišljanje. Imali smo prilike vidjeti, da u onim državama, u kojima postaji bar donekle ravnopravnost bračnih drugova, žena imade ne samo veća prava, nego i više dužnosti. A tamo, gdje je jednakost defacto prevedena, žena imade jednake obveze kao i suprug. To moramo imati na umu. I ako unatoč toga tražimo jednakost u našem novom bračnom zakonu, dokaz je da smo svijesne i voljne izvršivati naše dužnosti, i da ne zalitijevamo nikakovih privilegija. Zagreb
Dr. Mira Winter
DOM ZAŠTITNICA DEVOJAKA U ZAGREBU
Danas u času općenite teške krize posle četiri godine opstojanja i više godišnjeg ustrajnog rada oko šahiranja materijalnih sredstava Zaštitnice devojaka stigle su svom cilju: otvorenju društvenog doma (11 januara 1932). Njihov je dom namenjen intelektualkama, studentkinjama, vaspitačicama, javnim i privatnim nameštenicama i dr. bilo na krači, bilo na duži boravak. U Domu dobivaju devojke stanovanje, doručak, ogrev i rasvetu uz naplatu od din. 15 —20 dnevno (to prema dužini boravka), a din. 360 mesečno. Studentkinjama stoji na raspoloženju »Centralna dačka menza«, smeštena u istoj zgradi. Kakvo je to udruženje? Ono je član međunarodnog udruženja Prijateljica mladih devojaka (Federation Internationale des Amies de la Jeune Fille) kom je sedi-
šte u Neufchâtelu u Švajcarskoj. Svrha mu je da devojkama, a i ženama, bez obzira na verske, narodnosne i društvene razlike, naročito onima koje radi zarade moraju ostaviti svoj dom, pruža prema potrebi zaštitu i savet. Društvo treba da pribire materijalna sredstva, da priređuje predavanja, rasprave, ankete, izdaje publikacije, obraća se na vlasti, korporacije i pojedince s molbama, predlozima i mišljenjima. Da diže i uređuje domove za svoje ciljeve, da organizuje prema potrebi pomoćnu službu na željeznicama i parobrodarskim stanicama. Da savesnim obaveštavanjem posreduje u nameštanju devojaka ili mladih žena u razne službe. Osnovano 1927 godine u Zagrebu inicijativom g-de dr. Milice Bogdanovič, udruženje je uspelo da osnuje tokom ove četiri godine svoje pododbore i u raznim drugim mestima Jugoslavije
26
ЖЕНСКИ ПОКРЕТ
ФЕБРУАР 1932